3 avgusta, 2020 News Nema komentara

Menadžment sanitarne deponije “Možura” u narednom periodu planira niz projekata i investicija sa ciljem proširenja kapaciteta i poboljšanja kvaliteta rada. Direktor “Možure” Zoran Pajović ističe da će ulaganja uticati na osavremenjavanje objekta, pomoći radu primorskih komunalnih preduzeća i uticati na još bolje praćenje standarda u pogledu zaštite i očuvanja životne sredine.

Sanitarna deponija Možura je registrovana u Centralnom registru Privrednog suda Crne Gore 4. novembra 2008. godine. Sa radom je počela u julu 2012. godine. Osnovna djelatnost ovog Privrednog društva je čišćenje životne sredine i ostale aktivnosti u vezi sa upravljanjem otpadom, uključujući i upravljanje i rad sanitarnom deponijom, reciklažu metalnih i nemetalnih otpadaka i ostataka, zatim tehničko ispitivanje i analizu potencijalnih zagađenja otpadom, mjerenje čistoće vazduha, vode…

Sanitarna deponija je izgrađena potpuno u skladu sa Zakonom o otpadu i direktivama Evropske Unije, kao i državnim Planom upravljanja otpadom koji je usvojila Vlada Crne Gore.

Ukupni projektovani kapacitet deponije je 1.056.036, 21 metara kubnih. Od početka rada do danas deponovano je preko 500.000 tona otpada. S obzirom da se količina otpada iz godine u godinu povećava, za očekivati je da će ukupni kapaciteti biti popunjeni u narednih šest godina.

“Svjesni te činjenice, menadžment ‘Možure’ je već preduzeo korake u pravcu proširenja njenih kapaciteta… U programu za 2020. godinu fokusirali se na nove projekte i investicije. S obzirom da je kao najveći problem primorskih opština prepoznato odlaganje kabastog otpada, u toku je nabavka savremene drobilice koja ima mogućnost drobljenja drvenog, kućnog otpada, guma… Uz to, promjenom osovine sa specijalnim noževima u mogućnosti smo da drobimo i armaturni beton, ciglu, keramiku, šasiju automobila bez motora i mjenjača… Uvođenjem inovacija pomoći ćemo i olakšati i funkcionisanje komunalnih preduzeća, koja su do sada imala značajne probleme sa ovom vrstom otpada. Podsjećam da je taj otpad odvožen na deponiju u blizini Cetinja, a od marta za tim više neće biti potrebe, jer ćemo biti u mogućnosti da i tu vrstu posla obavljamo na našoj deponiji”, najavljuje Pajović.

Zbog prihvata znatno većih količina otpada od one koja je prvobitno planirana, vijek deponije je smanjen, pa u kratkoročnim razvojnim projektima u Možuri planiraju izgradnju nove sanitarne kade (što je prioritet u narednoj godini) potom izradu tehničke dokumentacije, geodetskog i geološkog elaborata, te studije izvodljivosti, posredstvom koje će, kako objašnjava Pajović, dobiti neke odgovore neophodne za još kvalitetnije funkcionisanje deponije.

“Nadamo se da ćemo u drugoj polovini 2020. godine biti spremni za objavljivanje tendera za izgradnju nove sanitarne kade po sistemu ‘projektuj i izgradi’. Pripreme su u toku. Visoko na ljestvici prioriteta je i projekat pretvaranja energije bio gasa u električnu energiju. Već radimo na tome, a izrada idejnog projekta je u toku. Za Centar za selekciju i Centar za kompostiranje urađena je studija izvodljivosti koju je finansirala Evropska komisija, a izradila je firma Stantek iz Belgije. To će biti osnova za raspisivanje tendera. Kako je u pitanju projekat čija je vrijednost procijenjena na više od deset miliona eura, što prevazilazi naše finansijske mogućnosti, očekujemo podršku iz IPA programa EU i drugih fondova. I ovom prilikom ćemo insistirati na očuvanju životne sredine”, podvlači direktor “Možure”.

U planu je i ozelenjavanje koje predviđa podizanje zaštitnog pojasa oko cijele deponije, koji će, osim vizuelnog efekta, imati i svojstvo zaštite kako okoline od deponije, tako i “Možure” od uticaja okoline.

Ispitivanje kvaliteta vazduha obavlja ovlašćena institucija CETI dva puta godišnje u trajanju od 14 dana. Značajno je napomenuti da su do sada svi izvještaji pokazali da nije došlo do narušavanja nijednog parametra životne sredine zbog rada deponije. I pitanje procijednih voda je riješeno na ekološki prihvatljiv način- reciklira se u tijelo deponije, tako da ne postoji opasnost od zagađenja životne sredine.

Nastali deponijski gas se sakuplja sa ukupno 72 biotm, transportuje do eko- baklje na kojoj se sagorijeva (čiji produkti se takođe ispituju). U skladu sa raspoloživim materijalnim sredstvima, imajući u vidu poziciju deponije, u planu je i nabavka sistema za daljinsko mjerenje kvaliteta vazduha.

U Crnoj Gori su formirana tri regionalna centra za upravljanje otpadom- region “Centar” obuhvata Podgoricu, Cetinje, Danilovgrad, Nikšić, Plužine i Šavnik, u region “Sjever” spadaju Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Pljevlja, Berane, Žabljak i Andrijevica, dok region “Primorje” predstavlja barska deponija “Možura” sa Ulcinjom, Herceg Novim, Kotorom, Tivtom i Budvom.

Barska deponija raspolaže značajnim prostorom koji još uvijek nije iskorišćen. Ona je prvobitno bila planirana za potrebe odlaganja otpada iz dvije opštine (Bar i Ulcinj), ali je u međuvremenu Vlada donijela državni Plan upravljanja otpadom po kojem je barska dobila status regionalne deponije, pa se ovdje odlaže otpad i iz drugih primorskih opština.

“Ipak, glavni problem u radu, koji je najviše uticao na razvojnu perspektivu, je problem (ne)plaćanja naših usluga. Imamo konstantan problem sa Komunalnim preduzećima iz Bar i Ulcinja, koja od početka rada deponije u vrlo malim procentima izmiruju svoje obaveze. Razumijemo njihov problem, ali da ne poslujemo sa preduzećima iz Budve, Kotora, Tivta, deponija ne bi imala novca ni za najosnovnije aktivnosti, pa ni za opstanak. Na tragu smo rješenja, nedavno smo na inicijativu iz Komunalnog preduzeća imali sastanak sa predsjednikom opštine Dušanom Raičevićem, a danas ćemo razgovarati sa njegovim ulcinjskim kolegom i menadžmentom Komunalnih djelatnosti iz susjednog grada… Nadam se da su uvidjeli nužnost što hitnijeg rješavanja ovog problema, posebno u svjetlu činjenice da je cjenovnik naših usluga zaista regresiran- deset eura po toni otpada”, navodi Pajović, koji procjenjuje da je “posljednji moment” da se otpočne sa modernizacijom Možure. Dobra vijest je i što bi proširenje kapaciteta (izgradnja jedne ili dvije sanitarne kade i novog reciklažnog centra) uslovilo i otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje značajnog broja novih radnika sa područja dvije najjužnije opštine. Govoreći o razvojnim perspektivama, Pajović se osvrnuo na potencijal i sistem rada koji karakteriše podgoričku deponiju.

“To je savremena deponija, sa modernim pratećim centrima za reciklažu, 188 zaposlenih, finansijski dobro stoji i sve obaveze prema državi redovno izmiruje”, kazao je Pajović.

Direktor Možure je u gradu pod Rumijom prepoznat kao osoba koja podržava i pojedince i kolektive. Sa tom praksom nastavio je i na poziciji na kojoj se sada nalazi. Na njegovu inicijativu, iz sredstava “Možure” su uplaćena novčana sredstva za pomoć stanovništvu susjedne Albanije koju je pogodio katastrofalni zemljotres. “Menadžment ‘Možure’ se odgovorno odnosi prema sredstvima kojima raspolažemo. Najveći dio sredstava ulažemo u organizaciju rada i produženje vijeka deponije… Ipak, svjesni smo da uz to možemo pomoći i zajednicu. Dio sredstava smo opredijelili za područja stradala u zemljotresu. Uz to novčano smo podržali i barske vatrogasce”, kaže Pajović. Kao posebno interesantan navodi i dopis koji je na adresu “Možure” stigao iz Sportsko- rekreativnog centra, sa molbom za donaciju sredstava za podršku projektu “Srce igre”. Taj projekat, kojem se, kako ističe, izuzetno raduje, podrazumijeva nabavku opreme za dječiji park (tobogani, ljuljaške, klackalice) na lokaciji ispred Sportskog centra koji će biti na usluzi barskim mališanima.

Autor: Vjera Knežević Vučićević

Written by Regionalna deponija MOŽURA